ZAGREB, 13. prosinca (Hina) - U Hrvatskom institutu za povijest 
danas su predstavljene knjige Srijemska, Virovitička i Požeška 
županija u sklopu velikoga projekta "Hrvatska na tajnim 
zemljovidima 18. i 19. stoljeća". #L#

 Zdenko Franić, zamjenik ministra znanosti i tehnologije, istaknuo 
je na predstavljanju da projekt "Hrvatske na tajnim zemljovidima" 
nije samo iznimno vrijedan za povijest, nego i za druge znanosti, 
poput geografije, demografije, sociologije i jezikoslolja, pa čak 
i za hidrografiju. Napomenuo je da taj projekt ima i međunarodnu 
važnost budući da su ga dosad ostvarile samo Nizozemska, Austrija i 
Slovenija.

 Zbog nedostatka kvalitetnih topografskih karata i radi boljeg 
poznavanja Hasburške Monarhije, Marija Terzija naredila je - na 
prijedlog svojih vojskovođa - godine 1764. početak prve 
topografske izmjere. Karte su nastale radom vojnih kartografa 
tijekom dviju izmjera - jozefinske (1764.-1785.) i franciscejske 
(1808.-1869.), koje su pohranjene u Zbirci karata Ratnog arhiva u 
Beču.

 Akademik Ivo Šimunović, govoreći o knjigama, rekao je da su to 
knjige u kojima je opisana naša Slavonija, gdje je vrlo rano 
potvrđeno hrvatsko ime.

 Na zemljovidima rađenim tehnikom finog crteža i akvarela upisani su 
puteljci i ceste, vinogradi i oranice, šume i goleti, brda i dolovi, 
potoci i rijeke, jezera i močvare, sela i gradovi te granice na Savi 
i na Uni prema Turskome Carstvu.

 Po Šimunovićevim riječima, imena na zemljovidima triju slavonskih 
županija "zrcalo su prožimanja hrvatskog duha i kultura s kojima je 
hrvatski puk dolazio u dodir - romanskom, mađarskom, vlaškom, 
srpskom, turskom".

 "U ovim knjigama prisutna je jezična arheologija", istaknuo je 
Šimunović, dodajući kako se arheološki nalazi mogu zatrpati i 
sačuvati, etnološki potrpati u škrinje, ali jezikoslovni - 
toponimi ne mogu, oni nestaju.

 "Gotovo ni u jednoj humanističkoj znanosti nema toliko nemara kao 
prema ovim spomenicima", istaknuo je Šimunović. Dodao je kako su 
imena "međaši i kažiputi", adrese prostora i ljudi u njemu, a bez 
adresa lako se zabludi i u povijsti.

 Stjepan Sršan, ravnatelj Državnog arhiva u Osijeku, istaknuo je 
kako su za Slavoniju te tri knjige, koje su slika tog područja prije 
dva stoljeća, dragocjene, budući da su mnogi povijesni, osobito 
srednjovjekovni izvori toga područja uništeni. Predložio je 
čelnicima Instituta da prirede njihovo predstavljanje u središtima 
slavonskih županija.

 Urednik serije "Hrvatska na tajnim zemljovidima 18. i 19. stoljeća" 
Mirko Valentić je istaknuo kako je cjelokupna građa potrebna za 
dovršetak projekta snimljena u Ratnom arhivu u Beču.

 Nema kuće, crkve, vinograda iz 1770-ih u Slavoniji koja nije na 
zemljovidima, rekao je Valentić i dodao kako je to dragocjena baza 
podataka.

 U sklopu serije "Hvatska na tajnim zemljovidima" - od 1999. 
objavljeno je šest svezaka. U pripremi su Križevačka i Đurđevačka 
pukovnija, Križevačka, Varaždinska, Zagrebačka i Severinska  
županija.

 Valentić je zahvalio Ministarstvu znanosti na danas odobrenom 
novcu (150.000 kuna) za početak uređenja istočnog i zapadnog 
perivoja Instituta kako bi se zgrada u Opatičkoj ulici, u kojoj je 
jedini muzej historijskog slikarstva u svijetu, mogla otvoriti 
građanstvu.

 Mirko Valentić, dosadašnji ravnatelj Instituta, najavio je početak 
novoga velikog projekta u više od 100 knjiga kanonske vizitacije.

(Hina) mc