Sporazum koji su potpisali premijeri dviju država podijelio je mišljenje obiju javnosti. Zašto Sabor ne smije ratificirati ugovor te tako ozakoniti teritorijalne ustupke Sloveniji, osnosno zašto je to poželjno i Hrvatskoj korisno, razgovarali smo sa šefom kluba HDZ-a Vladimirom Šeksom, te SDP-ovim zastupnikom i članom Odbora za vanjsku politiku Zdenkom Franićem.
Pitanje razgraničenja je vrlo emotivno i za hrvatsku i za slovensku stranu, a o tome možda najbolje govori činjenica da javnost niti jedne države nije zadovoljna informacijama o tome sporazumu, a u Sloveniji se čak mogu čuti komentari da je ta država kapitulirala pred Hrvatskom – komentira buru oko sporazuma SDP-ovac dr. sc. Zdenko Franić.Ističe kako je širenje prostora za ribare u Piranskom zaljevu ionako posljedica aktiviranja sporazuma o malograničnom prometu iz 1997. godine, a na temelju istoga sporazuma pogodnosti su dobili i hr
vatski državljani u pograničnom području.Najemotivnije pitanje za obje strane je gospodarski (morski) koridor koji Hrvatska tim sporazumom nudi Sloveniji, a
koji znači vrlo malo jer je u stvari riječ o oko 40 četvornih kilometara. Osim toga to se faktički neće razlikovati od režima slobodne plovidbe kakvu Hrvatska već danas omogućava Sloveniji. S druge strane, Hrvatska je zadržala granicu s Italijom kao svoju jedinu granicu s Europskom unijom, što je kompromisno rješenje koje bi trebalo zadovoljiti obje strane – ističe Franić.Tvrdnja da bi Hrvatska bolje prošla
da se ide na međunarodnu arbitražu komentira da se o tome može samo nagađati. Naime, posljednjih godina Jugoslavije, Piranski zaljev nadzirala je slovenska policija, što ne bi bilo nevažno za međunarodne arbitre, koji bi slijedom Badinterovih načela mogli napraviti granicu, vodeći računa i o tome.Na upozorenje da bi taj teritorijalni ustupak Hrvatske s Piranskim zaljevom mogao značiti i buduće ustupke nekim drugim susjedima, gdje su granice još uvijek nedefinirane, Franić odgovara da o tome ne može biti niti govora, budući da se ovdje radi o dogovoru dvaju pr
ijateljskih država među kojima nije bilo nikakvih neprijateljstava niti tenzija, a i kontekst je potpuno različit.Hoće li premijer Račan u Saboru uspjeti dobiti dvotrećinsku potporu za ratifikaciju sporazuma?
Dobro je što vladajuća koalicija nema dvotrećinsku većinu u Saboru, jer se s oporbom mora podijeliti odgovornost za budućnost Hrva
tske. No, trebalo bi prestati s isuviše ispolitiziranim raspravama. Svi bi u Saboru trebali sjesti i zrelo razmisliti o hrvatskim interesima te postići puni konsenzus. Treba imati na umu da su kompromisi bolni za obje strane ali isto tako treba gledati i raditi u korist širih državnih i gospodarskih interesa. Ako nam gospodarstvo procvjeta, to će biti presudan moment koji će ubrzati približavanje Hrvatske EU-u, a za pet do deset godina kada budemo članica, ova pitanja više neće biti niti važna. Bit ćemo članica iste državne strukture – zaključio je dr. sc. Franić